Oni koji su bili uvrijeđeni uglavnom reagiraju srdito prema onome tko ih je uvrijedio.
Kako je moguće ispraviti nešto takvo? Opraštanjem! Pod opraštanjem u tom slučaju mislimo na to da uvrijeđena osoba svjesno potisne bilo kakav osjećaj, srdžbu ili osvetu i odrekne se bilo kakvog neprijateljskog postupka prema onome tko ju je uvrijedio. Kada nastupi opraštanje, radi se o činu čiste milosti. Strana koja je počinila uvredu ni na kojem temelju ne može zahtijevati oproštenje.
Ako tu misao prenesemo na Božje oproštenje, možemo se samo diviti obilnoj milosti koju On iskazuje onima koji su se sagriješili protiv Njega. Današnji redak govori o tome. I ne radi se tu ni o kakvom izdvojenom slučaju: svi smo mi počinili nebrojene grijehe, „zbog čega dolazi gnjev Božji na djecu neposlušnosti“ ( Kološanima 3,6 ).
No svi oni koji Krista prihvate kao svoga Spasitelja, očišćeni su od svojih grijeha krvlju Jaganjca Božjeg, istinskog prinosa, to jest žrtve za grijeh (vidi: Otkrivenje 3,6 ). Krist je pretrpio Božju pravednu osudu za naše grijehe. Na temelju Njegove žrtve Bog je spreman besplatno oprostiti grijehe svakome tko mu priznaje svoju krivnju.
Mi svojim čitateljima možemo samo savjetovati da zgrabe to oproštenje prije nego što bude prekasno. Božja ponuda milosti još uvijek je na raspolaganju.
Isus Krist … Ljubljeni, u kome imamo otkupljenje po njegovoj krvi, oproštenje grijehâ, prema bogatstvu njegove milosti
Efežanima 1,5-7
